Ovisnike o drogama treba gledati kao most koji povezuje mrežu kriminalaca i dealera te populaciju još zdravih i onih koji su tek poceli s iskušavanjem droga. Ako se taj most blokira aktivnim mjerama što ranijeg otkrivanja, lijecenja i rehabilitacije ovisnika, to znacajno pridonosi zaštiti zdravih i smanjuje širenje ovisnosti. U tom slucaju se lakše ostvaruju i druge važne zadace predvidene Nacionalnim programom kao što su odgojno-obrazovne i druge primarno preventivne aktivnosti i djelotvorno provodenje represije (jer se represivni aparat uz dobro organiziran terapijski sustav znatno odterecuje od bavljenja konzumentima i ovisnicima). Školski preventivni programi imaju medu ostalim zadacu pomoci u osposobljavanju roditelja da što prije, zajedno s uciteljima i nastavnicima, otkriju ucenike koji konzumiraju droge da bi nakon toga i rješavali te probleme u suradnji sa svim ostalim ustanovama lokalne zajednice (školska medicina, centri za sprjecavanje i lijecenje ovisnosti, obiteljska medicina, nevladine organizacije, socijalna zaštita i dr.). Najznacajniju zadacu u neposrednoj provedbi savjetovanja i obiteljskom lijecenju na razini lokalne zajednice ima mreža specijaliziranih timova centara za sprjecavanje i lijecenje ovisnosti. U perspektivi se ocekuje da ce znatno veci doprinos u ranom otkrivanju uzimatelja droga i ovisnika davati i lijecnici opce medicine (obiteljski lijecnici, odnosno primarna zdravstvena zaštita) i out-reach programi usmjereni na zaštitu rizicne mladeži "na ulici" koje bi morale provoditi ustanove socijalne skrbi. Od svih ustanova ili službi u državi, MUP, posredstvom svojih djelatnika, obavljajuci svoj posao sukladnzakonu u nastojanju da se sprijeci sitna ulicna prodaja droga, otkriva na lokalnoj razini ili dobiva spoznaje o velikom broju ovisnika i uzimatelja droga. Bilo bi šteta saznanja MUP-a ne iskoristiti za pokretanje što ranije zaštitne ili terapijske intervencije. Kada se zna koliko društvo treba ulagati napora i novca za unapredenje mjera što ranijeg otkrivanja i lijecenja ovisnika, logicno je i opravdano tragati za nacinima kako podatke policije korisno upotrijebiti za tu humanu svrhu, a da se pritom nimalo ne ugroze zakonska prava kojima se štiti dignitet gradana i njihovih obitelji. Kao važan element strategije prema kojem, u interesu zaštite ovisnika i uzimatelja, timovi Centara za izvanbolnicko lijecenje ovisnika trebaju suradivati sa svim ustanovama lokalne zajednice, pa tako i s policijom, sudovima i zatvorima, postoji prostor i nacin da u toj suradnji lijecnici, kao najvažniji strucnjaci terapijskih timova Centara, koji su obvezni cuvati tajnu, dobiju poimenicne obavijesti o mladima koji su na ulici otkriveni kao uzimatelji i ovisnici, a još nisu otkriveni i obuhvaceni sustavom tretmana. Stvar je, nakon toga, timova centara, da osmisle nacin kako s pojedinom osobom, djelatnim pristupom, uspostaviti doticaj i nakon toga motivirati je za tretman. U nekim županijama policija ima obavijesti o konzumiranju droga kod znatno veceg broja osoba no što je evidentirano kroz terapijsku aktivnost pojedinog Centra. Rano otkrivanje ovisnika na ulici bit ce važna zadaca Ministarstva socijalne skrbi i sastavni dio programa djelovanja na terenu mnogih nevladinih udruga, a izvršavati ce se posredstvom mreže svojih outreach-d\e\atnika. U buducnosti ce važne inicijative, kako u otkrivanju tako i u lijecenju i rehabilitaciji ovisnika, poduzimati razne udruge gradana, volonteri, crkvene organizacije, humanitarne i druge nevladine i neprofitne organizacije i sportski klubovi, i u svome ce djelovanju trebati imati financijsku potporu lokalnih vlasti. Buduci da sve više odraslih uzima sredstva ovisnosti, valja poticati izradu programa prevencije i suzbijanja zloporabe droga na radnim mjestima, u poduzecima i ustanovama, sportskim klubovima i prometu.

Profesionaliziram sportski klubovi i zlouporaba droga

Ukljucivanje djece u sportske klubove radi intenzivnog bavljenja odredenim sportom uz ocekivanje vrhunskih rezultata, po svemu sudeci povecava rizik skretanja prema uzimanju droga tijekom adolescencije. Zato bi trebalo afirmirati masovno, rekreativno bavljenje sportom u kojem bi djeca naprosto uživala u igri i druženju.Jedno istraživanje (magistarski rad S. Curkovic) je pokazalo da je cak 70% današnjih zagrebackih ovisnika o heroinu bilo u jednom periodu djetinjstva i adolescencije ukljuceno u redoviti trening u nekom od sportskih klubova. Treba istražiti koji su sve cimbenici bili u interakciji da su se ti mladi prestali baviti sa sportom a poceli s uzimanjem droga. Je li tu rijec o slabom pedagoškom pristupu trenera, stresu radi prevelikih i nerealnih ocekivanja i naporu da se ispune obaveze djece u školi i klubu umjesto uživanja u igri, ili se kod te kategorije nije vodilo racuna o uravnoteženom razvoju, socijalizaciji, problemima obitelji, škole ili je krah nastupio kada su srušene iluzije o vrhunskom rezultatu ili mjestu u prvoj momcadi, ili je neka ozljeda odjednom prekinula sve, možda nepravda prema onima koji nisu imali zalede, pa su naprosto morali odstupiti. Ogroman novac na nacionalnoj razini tereti siromašno i slabo gospodarstvo i prihode jedinica lokalne samouprave da bi se financiralo na stotine profesionaliziranih sportskih klubova. S vrhunskim sportašima trguje se kao s robom. U sve se to uplicu politicari (od nacionalne do lokalne razine), radi svojih interesa, svjesni da gradani (biracko tijelo) trebaju "kruha i igara" i uživanje u postignucima svojih najvecih sportskih zvijezda. Dogadaju se brojne financijske malverzacije kroz sprege s poduzetnicima i lokalnim vlastima. Cak i na vecini utakmica najprestižnije lige, tribine su gotovo prazne, neredi navijaca cesti. Kojeg li apsurda da se za jednog vrhunskog nogometaša od nekud sakupi i na kocu izdvoji više novca nego za provodenje Nacionalnog programa suzbijanja zlouporabe droga u jednom velikom gradu, a možda i u državi. Cemu sve to služi? Da bi sport doista bio u funkciji prevencije ovisnosti, mnogo toga treba preispitati i posve drukcije osmisliti. Masovni, rekreativni sport, organiziran kao igra u kojoj djeca uživaju, ima smisla i treba ga podržati, afirmirati i u njega se isplati ulagati sredstva. To bi trebala biti baza iz koje bi se iznjedrili oni s dispozicijama za vrhunski, kompetitivni sport. Pretvarati djecu i mlade u gledatelje koji urlaju na tribinama ili sjede pred TV ekranima ne pridonosi mnogo njihovom zdravom odrastanju. Programi ciljani na smanjenje uporabe dopinga takoder bi trebali više pridonositi mjerama otkrivanja i prevencije ovisnosti, osobito u vrhunskom sportu.

Potrebno je potaknuti razvoj posebnih programa u kompanijama, poduzecima i ustanovama

Posredstvom posebnih programa poduzeca i ustanova, ot- krivati ce se u buducnosti sve više konzumenata i ovisnika.Nakon toga trebati ce im osiguravati tretman i potporu da bi ocuvali radna mjesta. Poslodavce bi bilo poželjno poticati da zatraže strucnu pomoc oko izrade i provodenja programa suzbijanja ovisnosti kod svojih uposlenika. Mobbing i bosing sve su cešca pojava. Kvalitetni meduljudski odnosi i ugodan radni milje smanjuje stres, osjecaj frustriranosti i ublažuje depresivnost radnika. Sve to pozitivno utjece na smanjenje potražnje sredstava ovisnosti kako samih uposlenika tako i njihove djece kod kuce. Danas se, na žalost, dogada da poslodavac otpušta svog radnika kada sazna da je ovisnik. Umjesto da se tim našim sugradanima, unatoc njihovim problemima, omoguci socijalna integracija, ovisnici moraju skrivati svoj problem kako ne bi bili izolirani i odbaceni.